posao.JPG
Najčešća pitanja

Šta je posao kontrolora letenja?

Kontrolori zračnog saobraćaja ili kontrolora letenja izdaju instrukcije, radio vezom daju savjete i informacije pilotima, kako bi se zračni saobrćaj održao sigurnim, efikasnim i brzim. U širem smislu to su instrukcije pilotima o potrebi uzdizanja, spuštanja, skretanja ili ubrzanja aviona. Kontrolori zračnog saobraćaja prate napredak pilota na ruti na kojoj leti, koristeći pritom najnoviju radarsku i softversku tehnologiju. Iako avioni obično lete prema unaprijed određenom rasporedu, njihovi letovi nisu isti svaki put. Kontrolori zračnog saobraćaja potrebni su upravo zbog potrebe brzih promjena u planovima leta uslijed neočekivanih događaja, kao što su pogoršane vremenske prilike, nepredviđeni saobraćaj ili pak različite vanredne situacije. Njihov zadatak je da, primjenjujući unaprijed propisana pravila, omoguće da avioni konstantno lete na sigurnom rastojanju od drugih aviona ili prepreka. Postoje tri široke kategorije kontrolora zračnog saobraćaja: oblasni, pristupni te kontrolori leta smješteni u tornjevima aerofroma.

Postoji li dobna granica za postajanje kontrolorom letenja?

BHANSA ne postavlja dobnu granicu za kandidate za kontrolore letenja. Pozdravljamo spremnost za aplikacije svih kandidata koji misle da imaju potrebne sposobnosti i vještine za taj posao, te zadovoljavaju minimalne kriterije kvalificiranosti.

Koliko košta obuka za kontrolora letenja?

Uspješni kandidati će nakon završene obuke postati uposlenici BHANSA-e. Za daljnje informacije o trenutno raspoloživim konkursima i obukama,  molimo posjetite link .

Je li zaista stresno biti kontrolor letenja?

Kontrolori letenja su izabrani za taj posao na temelju brojnih kvaliteta koje posjeduju.  Najvažnije među njiima svakako su:

-           sposobnost da, pod pritiskom, zadrže mirnoću;

-           sposobnost donošenja odluka tokom obrade različitih vrsta informacija;

-           odlična prostorna orjentacija.

 

Ove  osobine su testirane, razvijane  i unapređene  tokom tri godine prilagođenog  intenzivnog treninga. Dio tog treninga je i uklanjanje stresa i njegovih negativnih uticaja na posao.  Postoje slučajevi kada je posao visoko stresan, ali se i time pažljivo upravlja. Jedna od metoda za to je upravljanje vremenom tokom dužnosti. Da bi se optimizirala nefikasnost i fokusiranost kontrolora letenja, na dužnosti su 90 minuta, nakon čega slijedi pauza od 30 minuta. Smjene rada kontrolora leta  organizirane su da bi se osigurala najbolja izvedba radnih zadataka.

Koliko treba da bi se postalo kontrolorom leta?

Obuka kontrolora letenja je standardizirana  i unificirana, određena pravilima međunarodne i evropske regulative. Sastoji se od nekoliko faza. Prva faza je osnovno ili institucionalno osposobljavanje koje se  izvodi u ovlaštenim trening centrima  van BiH i traje minimalno 6 mjeseci. Nakon toga uspješni kandidati započinju obuku u jedinicama kontrole zračnog saobraćaja.  Kroz ovu vrstu obuke kandidati u početku rade na kompjuterskim simulatorima visoke tehnologije, koji kreiraju stvarne situacije u zračnom saobraćaju u svrhu praktičnog treninga.   Kad polože teorijske i praktične testove, kandidati započinju obuku na radnom mjestu, gdje,  pod nadzorom instruktora, stiču vrijednu praktičnu obuku i iskustvo, prije nego što postanu certificirani  kontrolori zračnog saobraćaja.   Obuka u jedinici kontrole zračnog saobraćaja traje minimalno godinu dana.

Rade li kontrolori leta u smjenama?

Da. Posao kontrole zračnog saobraćaja traje 365 dana, 24 sata na dan. Stoga kontrolri letenja kao i inženjeri, te pomoćno osoblje, što je ključno za nesmetano funkcionisanje zračnog saobraćaja, rade u smjenama, tzv. watch-ovima.

Jesu li svi kontrolori smješteni u tornjevima na zračnim lukama?

Neki kontroleri letenja rade u oblasnom kontrolnom centru.  Oni osiguravaju rutnu putanju aviona koristeći radar kako bi avione sigurno odvajili tokom leta, dajući  im najučinkovitiji put do njihovog odredišta. Oblasni kontrolori letenja u stalnom su kontaktu s pilotima, usmjeravajući  letove kroz zračni prostor pod njihovom kontrolom i prateći tačne pozicije aviona korištenjem radara i najnovije računarske tehnologije.  Prilazni kontrolori preuzimaju kontakt s pilotima kako se  njihovi letovi približavaju odredišnim aerodromima. Oni vode i usmjeravaju avion kako bi  najučinkovitije sletio, pružaju informacije avonu za spajanje sa           ILS – zemaljsko-radijskim sistemom signala navođenja za avione, koji im omogućuje automatizirana slijetanja, čak i uslovima slabe vidljivosti. Kad avion konačno pristupi pisti, kontakt s pilotom preuzima kontrola leta smještena u kontrolnom tornju aerodroma, koja usmjerava avion na sigurno slijetanje. Na vrlo prometnim  zračnim  lukama, postoje i kontrolori letenja na zemlji koji sigurno vode avion na njegovo postolje nakon slijetanja i micanja s piste. Avionu na odlasku također dobivaju istu uslugu. 

Vijesti Novosti


icon Natječaji i tenderi Javne nabave | Natječaji

icon Organizacijske jedinice BHANSA-e