10.jpg
Kontrolor letenja

Kontrolor letenja/ Kontrolor zračnog prometa / Kontrolor vazdušnog saobraćaja / Air traffic controller (Air traffic control officer ATCO)

 

Kontrolori letenja su odgovorni za sigurno, redovno i efikasno odvijanje zračnog saobraćaja u svojoj zoni odgovornosti, zračnom prostoru ili aerodromu.

Oni prate sve faze jednog leta, od pokretanja motora, voženja do piste, polijetanja, penjanja, leta, snižavanja, sve do slijetanja na željeni aerodrom, te vožnje do konačne parking pozicije. U svim tim fazama letenja, kontrolor je dužan da osigura i konstantno održava lateralnu ili vertikalnu separaciju između aviona, aviona i vozila (na tlu), te da proslijeđuje potrebne informacije ukoliko s njima raspolaže (meteorološke, informacije o ostalom saobraćaju, informacije o aerodromima, i sl.), uvijek imajući u vidu prvo sigurnost, a tek onda redovitost i efikasnost. 

Kontrolori letenja se dijele na aerodromske, prilazne i oblasne kontrolore, zavisno od zračnog prostora koji kontrolišu.

 

Aerodromski kontrolor letenja kontroliše saobraćaj na određenom aerodromu, kao i u zračnom prostoru oko aerodroma (kontrolna zona - Control Zone), do određene visine. Visina i granice zračnog prostora aerodromskog kontrolora se razlikuju od aerodroma do aerodroma, te su publikovane u AIP-u BiH. Aerodromski kontrolor svoj posao obavlja iz kontrolnog tornja iz kojeg vidi manevarske površine (pistu, staze za voženje, servisne puteve), parking pozicije, kao i većinu zračnog prostora za koji je odgovoran. Aerodromski kontrolor se još naziva i Toranjski kontrolor.

Na osnovu plana leta koji posade popunjavaju, kontrolor ima informacije o vremenu kada će se odvijati let, željenoj visini, planiranoj brzini, ruti, kao i ukupnom vremenu letenja do aerodroma destinacije. Toranjski kontrolor letenja, na osnovu ostalog prometa, kao i jasno definiranih pravila i zakona, proslijeđuje sve potrebne informacije, te odobrava pokretanje motora, voženje, polijetanje aviona. 

Nakon polijetanja, uz koordinaciju, a na definiranim ili dogovorenim tačkama ili visinama, toranjski kontrolor letenja dotični avion proslijeđuje narednoj jedinici kontrole letenja - prilaznoj kontroli. 

 

Prilazni kontrolor letenja kontroliše sve avione koji dolaze na neki aerodrom (ili više njih) ili u odlasku sa aerodroma, kao i sve letove koji prelijeću njegov zračni prostor (terminalna kontrolirana zona-Terminal Control Area). Granice, kako lateralne, tako i visinske su također publikovane u AIP-u BiH. Prilazni kontrolor letenja svoj posao može da obavlja uz pomoć radara ili bez. Tako se prilazni kontrolori dijele na prilazne radarske kontrolore letenja i prilazne proceduralne kontrolore letenja. Prilazni kontrolori letenja, zavisno od načina rada (radarski ili proceduralni), svoj posao mogu da obavljaju iz posebne prostorije u zgradi tornja (radarske sale), ili iz samog tornja, sjedeći pored toranjskog kontrolora letenja, ali sa posebnom radnom pozicijom, kao i frekvencijom na kojoj se odvija komunikacija sa posadama.

U nekim državama, prilazna kontrola letenja se može obavljati i iz Centra oblasne kontrole letenja. 

Prilazni kontrolor letenja prati let, uvijek osiguravajući da je razdvojen od ostalih aviona, također do definirane ili dogovorene tačke ili visine, te nakon toga proslijeđuje narednoj jedinici - oblasnoj kontroli letenja, ili drugoj jedinici prilazne kontrole letenja. Kada su avioni u dolasku, prilazni kontrolor dobije informaciju o vremenu kada će određeni avion biti na nekoj tački, koja je ujedno prestanak granice odgovornosti prethodne jedinice kontrole letenja, a početak preuzimanja odgovornosti naredne jedinice kontrole letenja. 

 

Oblasni kontrolor letenja kontroliše sve avione u svom kontroliranom području (Control area), koje se može podijeliti na više sektora (odjeljaka), kako lateralno, tako i vertikalno. Za razliku od prethodne dvije vrste kontrolora letenja, čije radno vrijeme se usko veže sa radnim vremenima aerodroma, te se putem NOTAM poruka publikuje za sve zainteresovane učesnike, oblasni kontrolori letenja rade H24, 7 dana u sedmici, njihovo kontrolirano područje nikada nije bez nadzora. 

Po završetku rada nekih jedinica prilazne kontrole letenja (obično noću), dio zračnog prostora prilaznih kontrola letenja može preuzeti oblasna kontrola, te je odgovorna za sav saobraćaj i u tom dijelu, sve do ponovnog početka rada jedinice prilazne kontrole letenja. 

Oblasna kontrola letenja se obavlja iz radarske sale u Centru Oblasne kontrole letenja, te su najčešće 2 kontrolora odgovorna za određeni sektor (područje), jedan koji planira i komunicira i koordinira sa susjednim centrima i jedinicama, a drugi koji izvršava, odnosno komunicira sa posadama, te izdaje instrukcije o ruti, visinama, brzinama, te daje informacije o meteorološkim prilikama na ruti, mogućim gužvama na aerodromima destinacije, kao i sve ostale informacije koje mogu biti od značaja za siguran, redovan i efikasan protok saobraćaja.

 

Kontrolori letenja se, nakon specijaliziranog procesa selekcije, obučavaju u posebnim centrima za obuku, prolaze rigorozan trening, teoretski i praktični, putem simulatora, te kasnije sam rad na radnom mjestu za koji se obučavaju, uz nadzor instruktora, periodično polažući testove, najavljene i nenajavljene, sve do momenta kada se ispuni norma (određeni broj sati rada sa instruktorom), te dok instruktor koji je odgovoran za kandidata procijeni da bi osoba mogla samostalno da obavlja sve poslove koji se podrazumijevaju u svakodnevnom radu.

 

Svi kontrolori, bez obzira na vrstu, mjesto rada i zonu odgovornosti, svakodnevno u svom radu zaprimaju ogromnu količinu informacija koju moraju da procesuiraju, donose odluke ili samo proslijede u najkraćem mogućem vremenskom roku. U svom radu, kontrolori letenja koriste razna komunikacijska i navigacijska sredstva. Komunikacija sa posadama se odvija na Engleskom jeziku, koristeći striktnu frazeologiju, kako bi se spriječili nesporazumi, te kako bi se odobrenja, upute i informacije proslijedile jasno, i u što kraćem vremenskom periodu. Kontrola letenja, kao profesija, se temelji na timskom radu i koordinaciji i komunikaciji sa ostalim učesnicima, počevši od posada, preko susjednih centara kontrole letenja, sve do zemaljskih službi na aerodromima.

Vijesti Novosti


icon Organizacijske jedinice BHANSA-e