Kontrola zračnog prometa

Kontrolori letenja su odgovorni za sigurno, redovno i učinkovito odvijanje zračnog prometa u svojoj zoni odgovornosti, zračnom prostoru ili zračnoj luci.

Oni prate sve faze jednog leta, od pokretanja motora, voženja do piste, polijetanja, penjanja, leta, snižavanja, sve do slijetanja na željenu zračnu luku, te vožnje do konačne parking pozicije. U svim tim fazama letenja, kontrolor je dužan osigurati i konstantno održavati lateralnu ili vertikalnu separaciju između zrakoplova, zrakoplova i vozila (na tlu), te prosljeđivati potrebne informacije ukoliko s njima raspolaže (meteorološke, informacije o ostalom prometu, informacije o zračnim lukama, i sl.), uvijek imajući u vidu najprije sigurnost, a tek onda redovitost i učinkovitost.

Kontrolori letenja se dijele na aerodromske, prilazne i oblasne kontrolore, ovisno o zračnom prostoru kojeg kontroliraju.

Aerodromski kontrolor letenja kontrolira promet na određenom aerodromu, kao i u zračnom prostoru oko zračne luke (kontrolna zona - Control Zone), do određene visine. Visina i granice zračnog prostora aerodromskog kontrolora se razlikuju od zračne luke do zračne luke, te su publicirane u AIP-u BiH. Aerodromski kontrolor svoj posao obavlja iz kontrolnog tornja iz kojeg vidi manevarske površine (pistu, staze za vožnju, servisne puteve), parking pozicije, kao i većinu zračnog prostora za koji je odgovoran. Aerodromski kontrolor se još naziva i Toranjski kontrolor.

Na osnovu plana leta koji posade popunjavaju, kontrolor ima informacije o vremenu kada će se odvijati let, željenoj visini, planiranoj brzini, ruti, kao i ukupnom vremenu letenja do zračne luke destinacije. Toranjski kontrolor letenja, na osnovu ostalog prometa, kao i jasno definiranih pravila i zakona, prosljeđuje sve potrebne informacije, te odobrava pokretanje motora, voženje, polijetanje zrakoplova.

Nakon polijetanja, uz koordinaciju, a na definiranim ili dogovorenim točkama ili visinama, toranjski kontrolor letenja dotični zrakoplov prosljeđuje narednoj jedinici kontrole letenja - prilaznoj kontroli.

Prilazni kontrolor letenja kontrolira sve zrakoplove koji dolaze na neku zračnu luku (ili više njih) ili u odlasku sa zračne luke, kao i sve letove koji prelijeću njegov zračni prostor (terminalna kontrolirana zona-Terminal Control Area). Granice, kako lateralne, tako i visinske su također publicirane u AIP-u BiH.

Prilazni kontrolor letenja svoj posao može obavljati uz pomoć radara ili bez radara. Tako se prilazni kontrolori dijele na prilazne radarske kontrolore letenja i prilazne proceduralne kontrolore letenja. Prilazni kontrolori letenja, ovisno o načinu rada (radarski ili proceduralni), svoj posao mogu obavljati iz posebne prostorije u zgradi tornja (radarske dvorane), ili iz samog tornja, sjedeći pored toranjskog kontrolora letenja, ali s posebnom radnom pozicijom, kao i frekvencijom na kojoj se odvija komunikacija s posadama.

U nekim državama, prilazna kontrola letenja se može obavljati i iz Centra oblasne kontrole letenja.

Prilazni kontrolor letenja prati let, uvijek osiguravajući da je razdvojen od ostalih zrakoplova, također do definirane ili dogovorene točke ili visine, te nakon toga prosljeđuje narednoj jedinici - oblasnoj kontroli letenja, ili drugoj jedinici prilazne kontrole letenja. Kada su zrakoplovi u dolasku, prilazni kontrolor dobije informaciju o vremenu kada će određeni zrakoplov biti na nekoj točki, koja je ujedno prestanak granice odgovornosti prethodne jedinice kontrole letenja, a početak preuzimanja odgovornosti naredne jedinice kontrole letenja.

Oblasni kontrolor letenja kontrolira sve zrakoplove u svom kontroliranom području (Control area), koje se može podijeliti na više sektora (odjeljaka), kako lateralno, tako i vertikalno. Za razliku od prethodne dvije vrste kontrolora letenja, čije radno vrijeme se usko veže s radnim vremenima zračnih luka, te se putem NOTAM poruka publicira za sve zainteresirane učesnike, oblasni kontrolori letenja rade 24h, 7 dana u tjednu, njihovo kontrolirano područje nikada nije bez nadzora.

Po završetku rada nekih jedinica prilazne kontrole letenja (obično noću), dio zračnog prostora prilaznih kontrola letenja može preuzeti oblasna kontrola, te je odgovorna za sav promet i u tom dijelu, sve do ponovnog početka rada jedinice prilazne kontrole letenja.

Oblasna kontrola letenja se obavlja iz radarske dvorane u Centru Oblasne kontrole letenja, te su najčešće 2 kontrolora odgovorna za određeni sektor (područje), jedan koji planira i komunicira i koordinira sa susjednim centrima i jedinicama, a drugi koji izvršava, odnosno komunicira s posadama, te izdaje instrukcije o ruti, visinama, brzinama, te daje informacije o meteorološkim prilikama na ruti, mogućim gužvama na zračnim lukama destinacije, kao i sve ostale informacije koje mogu biti od značaja za siguran, redovan i učinkovit protok prometa.

Kontrolori letenja se, nakon specijaliziranog procesa selekcije, obučavaju u posebnim centrima za obuku, prolaze strogi trening, teoretski i praktični, putem simulatora, te kasnije sam rad na radnom mjestu za kojeg se obučavaju, uz nadzor instruktora, periodično polažući testove, najavljene i nenajavljene, sve do trenutka kada se ispuni norma (određeni broj sati rada s instruktorom), te dok instruktor koji je odgovoran za kandidata procijeni da bi osoba mogla samostalno obavljati sve poslove koji se podrazumijevaju u svakodnevnom radu.

Svi kontrolori, bez obzira na vrstu, mjesto rada i zonu odgovornosti, svakodnevno u svom radu zaprimaju ogromnu količinu informacija koju moraju procesuirati, donose odluke ili samo proslijede u najkraćem mogućem vremenskom roku. U svom radu, kontrolori letenja koriste razna komunikacijska i navigacijska sredstva. Komunikacija s posadama se odvija na engleskom jeziku, koristeći određenu frazeologiju, kako bi se spriječili nesporazumi, te kako bi se odobrenja, upute i informacije proslijedile jasno i u što kraćem vremenskom periodu. Kontrola letenja, kao profesija, se temelji na timskom radu i koordinaciji i komunikaciji s ostalim učesnicima, počevši od posada, preko susjednih centara kontrole letenja, sve do zemaljskih službi na zračnim lukama.